Mjere za korijenite promjene u poljoprivredi

Aktualno 12. travnja 2019

Upis zemljišta u ARKOD, sustav evidencije zemljišnih parcela, pokazao je da se u Zadarskoj županiji koristi 17.843 hektara poljoprivrednih površina na 34.739 arkodnih parcela. Od spomenute površine na oko 6.000 hektara su trajni nasadi, na 1.000 hektara evidentirana je proizvodnja povrća, a sve ostalo su livade i pašnjaci. Upis u ARKOD sustav obavljali su djelatnici nekadašnjeg Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, a sada Hrvatske poljoprivredne komore te Hrvatske poljoprivredne agencije i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Ovo je podatak iz 2011. godine objavljen u jednom dnevnom tiskanom listu. Iz navedenih podataka može se zaključiti da se 2011. godine koristilo tek nedostatnih ispod 18% sveukupnih obradivih površina.
Varate se ako mislite da ne može biti gore. 2018. godine statistika govori da od ukupnih 100.000,00 hektara poljoprivrednih površina Zadarske županije tek je nešto neznatno više od 10% obrađeno i donekle svrsishodno. U ličkom području taj postotak daleko je ispod 10% , kao i obrađene poljoprivredne površine na otocima. Žalosti uvid u Žegarsko polje koje leži na vodi, a u potpunosti je neiskorišteno i devastirano.
Aktualna hrvatska Vlada, a i Županijska uprava Zadarske županije ne poduzimaju adekvatne strateške mjere aktiviranja poljoprivredne proizvodnje. Ne postoje održivi strateški projekti koji će odgovoriti na pitanje održivog razvoja poljoprivredne proizvodnje. Sve se svodi na parcijalni pristup rješenju, a u mnogim slučajevima pogoduje se pojedincu i pojedinim grupacijama. Puna su usta hvale vladajućih o aktualnom sistemu navodnjavanja Baštice pod radnim nazivom SN Baštica 2. faza- Smilčić i SN Lišansko polje. S takvom brzinom i efikasnošću navodnjavanja poljoprivrednih površina, taman do kraja ovog stoljeća, uspjet ćemo objediniti sveukupno navodnjavanje Ravnih kotara , a onda bi moglo krenuti navodnjavanje ličkih i otočkih polja. Iz neslužbenih izvora procjenjuje se da bi korisnici te vode za navodnjavanje tu vodu plaćali jednu kunu i trideset lipa po kubiku. Takva politika u potpunosti je neodrživa. Pristup vodi za natapanje poljoprivrednih površina morao bi biti široko dostupan i besplatan poradi jeftinije i konkurentnije poljoprivredne proizvodnje, a interes države sveo bi se na legalno “ubranom” porezu prilikom trženja poljoprivrednih proizvoda, odnosno plaćanjem PDV-a.
Do ulaska u Europsku Uniju, odnosno do 2013. godine, od predviđenih dnevnih tri obroka samo jedan obrok dolazio je s hrvatskih farma i polja, ostala dva obroka servirani su kao uvozni proizvod. Današnji pokazatelji pokazuju da i taj jedan dnevni obrok u potpunosti više nije s hrvatskih polja. Današnji udio domaće poljoprivredne proizvodnje u domaćoj prehrani iznosi svega ¼. Molim vas, nemojte pomisliti da je uzrok tom drastičnom padu poljoprivredne proizvodnje ulazak naše zemlje u Europsku Uniju. Naprotiv, ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju otvorilo nam se tržište od preko 560 milijuna stanovnika. Kao dionici zajedničke europske poljoprivredne politike, omogućen nam je pristup europskim poljoprivrednim fondovima kroz različite EU mjere. Kao zemlja koja nema samodostatnu poljoprivrednu proizvodnju možemo koristiti pojedine zaštitne elemente dopuštene u Europskoj Uniji. U uređenim državama gdje je uređena i agrarna politika zakonodavac može u skladu sa zakonima Europske Unije na svom zakonodavnom prostoru zakonski urediti da robe sumnjive kvalitete i sumnjivih subvencija ne mogu na hrvatsko tržište, dok ne uklone nedostatke, što bi omogućilo hrvatskom agraru veću konkurentnost domaćih poljoprivrednih proizvoda nad uvoznim poljoprivrednim proizvodima.
Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi.
22. studenoga Hrvatski sabor donio je zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi. Ne želim u potpunosti kritizirati donošenje tog zakona. Njegova zakonska regulativa bila je u krajnjoj liniji potrebna, ako uzmemo u obzir da je samovolja trgovačkih lanaca prilikom podmirivanja dugovanja poljoprivrednim proizvođačima graničila je s kriminalnim radnjama. Naglašavam da je u tom neplaćanju poljoprivrednih proizvoda proizvođačima tih proizvoda prednjačio trgovački lanac Konzum preko svog koncerna Agrokor. Rezultati ovog zakona nisu u potpunosti opravdali njegovo donošenje jer borba malih i sitnih poljoprivrednih proizvođača prema financijskim moćnim trgovačkim lancima osuđena je na poraz. Mali poljoprivredni proizvođači prisiljeni su i dalje na svoju štetu po nepovoljnim uvjetima poslovati s moćnim trgovačkim lancima. Jedino pravično rješenje u suzbijanju nepoštene trgovačke prakse je u osnivanju poljoprivrednih udruga i zadruga i u otvaranju nacionalne burze poljoprivrednih proizvoda. Tako osnaženi i udruženi poljoprivredni proizvođač moći će na ravnopravnim osnovama pregovarati s mogućim kupcima svojih poljoprivrednih proizvoda.
Nedostatak dugoročne poljoprivredne razvojne strategije cjelokupnog hrvatskog agrara, a i na isti način i razvojne poljoprivredne strategije Zadarske županije za rezultat daje nedovoljnu i nedoličnu sveukupnu poljoprivrednu proizvodnju.
Savjet za poljoprivredu SDP-a Zadarske županije okupit će sve relevantne čimbenike vezane uz agrar Zadarske županije i predstavit će svoj program i rješenja za održivi razvoj poljoprivrede Zadarske županije na cjelokupnom poljoprivrednom prostoru županije.
Dok imamo neobrađene i zapuštene poljoprivredne parcele, veliki broj malih poljoprivrednih parcela, neorganiziranost i razjedinjenost poljoprivrednih proizvođača i ostali kaos u hrvatskom pa tako i u zadarskom agraru ne možemo očekivati konkurentnost hrvatskih poljoprivrednih proizvoda.
I zato ćemo se zalagati za provedbu strateških agrarnih mjera:
1. za melioraciju svih poljoprivrednih površina kao osnovu za konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju
2. za komasaciju ili okrupnjavanje poljoprivrednih površina kao mjeru koja je i sastavni dio melioracije
3. za osnivanje udruga ili zadruga da povratimo osnovnu snagu u obliku udruživanja
4. za osnivanje strojnih prstena poradi učinkovitosti korištenja poljoprivrednih alata i strojeva
5. zalagat ćemo se za povećani uzgoj monokultura na pojedinačnom geografskom području
6. za otvaranje poljoprivredne burze robe
7. Za kontrolirano subvencioniranje poljoprivredne proizvodnje u skladu s preporukama iz Europske Unije
8. Za davanje pravne osobnosti poljoprivrednom gospodarstvu
Naglasit ću da ovih osam točaka strategije razvoja hrvatskog agrara i agrara Zadarske županije obuhvaća i financijski i tehnički pristup poljoprivrednoj proizvodnji, a sve u cilju dostatne i konkurentne poljoprivredne proizvodnje.

 

Goran Perović – Mungos

Predsjednik savjeta za poljoprivredu SDP-a Zadarske županije