Na zadarskim ulicama 85 baznih stanica

U ovom trenutku Republika Hrvatska dozvoljava zračenje od 8,9 Wm 2 za razliku od Beča i Pariza gdje je 0,01 Wm 2. Dakle, 890 puta manja dozvoljena izloženost zračenju. Konstatirali smo broj baznih stanica, njih 85 na području grada, a njihov broj i dalje raste. Posljednja je postavljena na kafiću na predjelu Plovanija, u neposrednoj blizini crkve sv. Josipa gdje znano da postoji bazna stanica u zvoniku. Odmah kod crkve i tog kafića nalazi se dječji vrtić, a u blizini je izgrađeno dosta stambenih zgrada u kojima postoji velika vjerojatnost da stanuju trudnice i djeca pa se pitam kolika razina bezobrazluka mora biti da se izvoori elektomagnetskog zračenja postave u tako gusto naseljenom području, uvodno je na konferenciji za medije pod radnim nazivom “Nedostatak zakonske regulative oko postavljanja baznih stanica” kazala Renata Sabljar Dračevac, potpredsjednica Skupštine Zadarske županije i predsjednica ŽO SDP Zadarske županije, ujedno i organizatora predavanja na kojem su o štetnosti EM govorile Ankica Kosovec Krželj, dipl. ing. elektrotehnike i članica Hrvatske udruge za zaštitu od elektromagnetnog zračenja (HUZEZ), Radoslava Gregov, vijećnica u Skupštini Zadarske županije i Maja Lerga Smokrović aktivistica i članica udruge HUZEZ na čiju inicijativu je Grad Nin izmjenio svoj prostorni plan na način da se iz naseljenog dijela uklone bazne stanice i tako zaštiti lokalno stanovništvo, a posebice oni najmlađi. Lerga Smokrović obratila se i europarlamentarkama Biljani Borzan i Ruži Tomašić da se u Europarlamentu izbore da se zakon u Hrvatskoj izjednači sa zakonima u EU zemljama vezan uz lokacije na kojima mogu biti postavljene bazne stanice i razini dozvoljenog zračenja. Ova mlada aktivistica s prebivalištem u Poljica Brigu, optimistična je i očekuje kako će Zadarska županija prihvatiti predloženi prostorni plan Grada Nina te da će onda i svi ostali gradovi i općine te i sam Grad Zadar slijediti taj primjer. A da zračenje baznih stanica ostavljaja traga na ljudsko zdravlje kao liječnica, konkretno psihijatrica, potvrdila je i Sabljar Dračevac ističući kako je dokazano da se sa EM zračenjem povezuju nedostatak koncentracije, apetita, razdražljivost i poteškoće sa spavanjem te da je nedavno to objavljeno u British Medical Journalu. Podsjetila je i kako je EM zračenje navedeno i kao potencijalno kancerogeno. Zaključno je upozorila kako i manja izloženost EM zračenju može ometati funkcioniranje mozga, a posebice kod djece zbog manje tjelesne mase i debljine kostiju u odnosu na odrasle.

– Problem nisu samo bazne stanice već i WiFi i sami mobiteli zbog apsorpcije EM zračenja. Tražimo da nas se zaštiti i regulira postavljanje baznih stanica u RH, a kako od nekuda moramo početi, neka to bude naša Županija, poručila je Sabljar Dračevac što je s pozdravila Kosovec Krželj ističući kako je udruga HUZEZ osnovana kako bi podigli svijest ljudi i potencijalnim opasnostima te da članovi udruge, volonteri, bez podrške politike ništa ne mogu. Osim SDP-a, kaže, svijest o štetnosti EM zračenja i nedostatak legistative po kojoj bi se u Hrvatskoj uvela ista pravila i zakoni vezani uz pretjeranu izloženost zračenju bazne stanice kao i u EU zemljama pokazali i u MOST-u te Živom zidu, a uzrazila je nadu kako će uskoro i iz stranke na vlasti jer ona može mijenjati zakone.

– Hrvatska je jedina zemlja u EU u kojoj za postavljenje baznih stanica nije potrebna građevinska dozvola. I razina dozvoljenog ionizirajućeg zračenja kod nas je puno veća nego u EU zemljama. To se može promijeniti jedino ukoliko jedinice lokalne uprave i samouprave iskoriste ovlasti koje su im dane i unesu kriterije kako i gdje se mogu bazne stanice postaviti. Treba precizirati točno gdje se smije postaviti, odnosno da se ne smije primjerice postaviti na obilteljske kuće, škole, vrtiće ili u njihovoj blizini. Teleoperateri se u svojim državama ne ponašaju protivno zakonima no kod nas se i to usuđuju. Što se konkretno Plovanije tiče, u prostornom planu stoji da se mogu postavljati minijaturne bazne stanice na fasade kuća i slično, ali bi se trebale velike izmjestiti one velike. Ono što sam tamo vidjela definitivno nije mala bazna stanica. Znači, taj postojeći UPU se ne poštuje, kazala je Kosovec Križelj ističući Istru kao svijetli primjer u rješavanju ovog problema. Tamo je, kazala je, Županija prisilila građevinsku inspekciju da iziđu na teren iako to, kako je naglasila, oni nerado čine kad su teleoperateri u pitanju. Ispričala je kako je slučaj završio na sudu jer je teleoperater odbio izmjestiti baznu stanicu, no sa žaljenjem je konstatirala da se na tom slučaju pokazalo koliko duboko je u sve sfere društva ušla sprega s teleoperaterima, odnosno kapitalom. Na susu se, kazala je, pojavila samo strana koja zastupa interese teleoperatera, a nadležno ministarstvo, odnosno njihova inspekcija, nisu došli na sud niti su uložili žalbu na presudu u korist teleoperatera.