ZAJEDNO ZA PROMJENU – ZAJEDNO MOŽEMO ZA NAŠU ŽUPANIJU

Program razvoja Zadarske županije za razdoblje od 2017.-2021. godine

(SDP, HNS, DSU, HSS)

 

************

DEMOGRAFSKA POLITIKA – MLADI SU NAŠA BUDUĆNOST

Zajedno možemo:

• stvoriti uvjete za radna mjesta za mlade
• osigurati uspješan rad poduzetničkog inkubatora
• organizirati edukaciju za EU fondove i podršku u pripremi projekata
• osigurati sredstva iz županijskog proračuna (2.000.000,00 Kn) za poticanje poduzetništva
• uključiti tri razvojne agencije i Upravni odjel za razvoj i europske procese u pomoć građanima, ponajprije mladima kroz (programe i radionice, tribine, pružanje pomoći u izradi projektne dokumentacije za EU fondove, edukaciju oko ekološke proizvodnje u poljoprivredi)
• poticati mlade na bavljenje poljoprivredom kroz veće subvencije iz proračuna te na taj način poticati mlade na ostanak u ruralnim dijelovima Županije
• uključiti mlade u društveni život Županije kroz jaču suradnju s udrugama mladih te im pomoći u realizaciji njihovih projekata
• sufinancirati sportsko-rekreativne i kulturno-umjetničke aktivnosti mladih.

 

SOCIJALNO OKRUŽENJE – JEDNAKA BRIGA ZA SVE

Zajedno možemo:

• razvijati socijalnu osjetljivost
• osigurati dostojnu starost našim sugrađanima
• osigurati besplatni obrok za svako dijete u školi
• poticati poduzetništvo
• poticati osnivanje udruga koje će npr. obrađivati vunu do finalnog proizvoda i sl.
• sufinancirati ogrjev potrebitima ne samo kroz drva već i kroz vaučere za druge načine grijanja.

 

ZADARSKA ŽUPANIJA – PREPOZNATLJIV TURISTIČKI BREND

Zajedno možemo:

• stvoriti snažan turistički brend Zadarske županije
• razviti cjelogodišnji turizam
• razviti turističke aspekte koji do sad nisu bili iskorišteni:

–  medicinski turizam i turizam za goste treće, zlatne dobi

–  lovački turizam

–  kongresni turizam

– AGRO turizam (uključuje i stvaranje malih seoskih

   gospodarstava)

–  gradski turizam (mjesta i gradići povijesnog značaja)

             –  nautički i podvodni turizam

–  izletnički turizam (spoj povijesti, prirodne i kulturne baštine)

–  planinski, alpinistički i speleološki turizam (NP Paklenica i PP

   Velebit)

– kupališno-rekreativni turizam.

 

SPOJ POLJOPRIVREDE I TURIZMA

Zajedno možemo:

• povezati poljoprivredu i turizam
• poticati ekološku proizvodnju
• povećavati turistički ponudu (vinske ceste, cesta maslinovog ulja)
• osigurati edukaciju za EU projekte
• osigurati poljoprivrednicima podršku preko razvojne agencije AGRRA-e.

 

MORE KAO IZVOR HRANE

Zajedno možemo:

• omogućiti održivi razvoj marikulture na području naše Županije
• obogatiti turističko-gastronomsku ponudu autohtonim jelima i proizvodima

 

 

OTOCI

Zajedno možemo:

• povećati subvencioniranje trajektnog prijevoza
• razvijati održivi turizam
• razvijati mali ribolov
• pomagati održivu poljoprivredu.

 

IZRADA EU PROJEKATA

Zajedno možemo:

• provesti besplatnu edukacije za izradu EU projekata
• unutar županijskih tijela oformiti stručni tim za besplatnu izradu EU projekata.

 

GOSPODARSTVO

Zajedno možemo:

• uspostaviti jednoobraznost plasmana poljoprivrednih proizvoda na razini cijele Županije
• aktivno gospodarski djelovati na otocima
• ekonomičnije upravljati javnim poduzećima
• pokrenuti cjeloživotno učenje.

 

OBRAZOVANJE – BESPLATNI UDŽBENICI UČENICIMA OSNOVNIH ŠKOLA

Zajedno možemo:

• omogućiti besplatne udžbenike učenicima osnovnih škola
• uskladiti upisne kvote s tržištem rada
• veću pozornost posvetiti obrazovanju iz tehničkih područja
• pomoći u stručnom usavršavanju nastavnika
• pomoći u opremanju škola kabinetskom, didaktičkom i informatičkom opremom.

 

OBNOVLJIVI IZVORI I ENERGETSKA UČINKOVITOST – POVEĆANJE SUFINANCIRANJA

Zajedno možemo:

• povećati izdvajanje iz proračuna namijenjeno sufinanciranju energetske obnove obiteljskih kuća
• povećati korištenje obnovljivih izvora energije

 

MODERNA INFRASTRUKTURA

Zajedno možemo:

• pokrenuti projekte vodoopskrbe, izgradnje komunalne infrastrukture i energetske učinkovitosti
• uvesti jednake komunalne standarde za sve stanovnike Županije

 

ZADARSKA ŽUPANIJA – ŽUPANIJA BUDUĆNOSTI

Zajedno možemo:

• koristiti fondove Europske unije za realizaciju strateških projekata i kroz međudržavnu suradnju (graničimo s BiH)
• iskoristiti sve mogućnosti koje nude razvojni programi Europske unije

 

ZADARSKA ŽUPANIJA – PREPOZNATLJIV DIO EUROPSKE KULTURNE BAŠTINE

Zajedno možemo:

• raditi na promidžbi kulturne i spomeničke baštine
• stvarati prepoznatljivi turistički brend

 

 

 

DEMOGRAFSKA POLITIKA – MLADI SU NAŠA BUDUĆNOST

 

Zajedno možemo:

• stvoriti uvjete za radna mjesta za mlade
• osigurati uspješan rad poduzetničkog inkubatora
• organizirati edukaciju za EU fondove i podršku u pripremi projekata
• osigurati sredstva iz županijskog proračuna (2.000.000,00 Kn) za poticanje poduzetništva
• uključiti tri razvojne agencije i Upravni odjel za razvoj i europske procese u pomoć građanima, ponajprije mladima kroz (programe i radionice, tribine, pružanje pomoći u izradi projektne dokumentacije za EU fondove, edukaciju oko ekološke proizvodnje u poljoprivredi)
• poticati mlade na bavljenje poljoprivredom kroz veće subvencije iz proračuna, te na taj način poticati mlade na ostanak u ruralnim dijelovima Županije
• uključiti mlade u društveni život Županije kroz jaču suradnju s udrugama mladih, te im pomoći u realizaciji njihovih projekata
• sufinancirati sportsko-rekreativne i kulturno-umjetničke aktivnosti mladih.

 

 

Mladi čine najzdraviji i najvitalniji segment svakog društva. Nažalost, trendovi u Zadarskoj županiji su negativni. Nezaposlenost, sve veće iseljavanje i nemogućnost rješavanja stambenog pitanja temeljnih su problemi s kojim se mladi u Zadarskoj županiji suočavaju. Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od ukupno 7.817 nezaposlenih mladih od 15 do 29 godina je 2.539 ili čak 32,5 %. Stoga je potrebno uložiti maksimalne napore kako bi se taj trend zaustavio. To je jedino moguće uz kvalitetno razrađen niz mjera koje će utjecati na dodatno obrazovanje i usavršavanje mladih, zapošljavanje i društvene aktivnosti.

Osim formalnog obrazovanja poseban naglasak mora biti na cjeloživotnom obrazovanju i usavršavanju mladih. Potrebno je razvijati inovativnost i kreativnost mladih. Važan alat su tri ustanove kojima je Županija osnivač, odnosno suosnivač: ZADRA nova (60%), AGRRA (100%) i INOVAcija (100%) te Upravni odjel za razvoj i europske procese. Te ustanove se moraju više uključiti u pomoć građanima, ponajprije mladima. U tom smjeru ove ustanove bi mogle:

 

• provoditi programe i radionice za osposobljavanje mladih poduzetnika i obrtnika
• organizirati tribine, seminare i radionice na temu fondova Europske unije
• pružati pomoć u izradi projektne dokumentacije za apliciranje na fondova Europske unije
• pružati edukaciju oko ekološke proizvodnje u poljoprivredi.

 

Nezaposlenost mladih je jedan od gorućih problema, kako u cijeloj Hrvatskoj, tako i u Zadarskoj županiji. Zajedno možemo stvoriti bolju poduzetničku klimu kod mladih kroz poticanje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva kod mladih. Kroz županijski proračun osigurat ćemo sredstva u iznosu od 2.000.000,00 kn (umjesto dosadašnjih 260.000,00 kn predviđenih u proračunu za 2017.g.) za poticanje poduzetništva.

Za razvoj poduzetništva, pogotovo kod poduzetnika početnika (mladih), vrlo su važni poduzetnički inkubatori. Potencirat ćemo otvaranje novih poduzetničkih inkubatora  na drukčiji način nego dosad. Inkubatori moraju osim samog povlaštenijeg najma pružati i podršku kroz razmjenu znanja i iskustava. Postoji velik broj nekretnina u vlasništvu županijskih ustanova koje bi se mogle staviti u funkciju. Dugoročni cilj mora biti poticanje poduzetništva te poboljšanje konkurentnosti i u konačnici razvoj gospodarstva temeljenog na znanju i inovacijama.

Da bi se ovo postiglo potrebno je ulagati u znanstveno-istraživačku i inovacijsku infrastrukturu na razini Županije, izraditi bazu inovatora, poticati razvoj start-up poduzeća. U projekt je potrebno uključiti širu zajednicu (Sveučilište u Zadru, JLS, centre izvrsnosti, HGK – Županijska komora, resorna ministarstva, HAMAG-BICRO). Dugoročni cilj je povećanje učinkovitosti inovacijskog sustava koja će pridonijeti gospodarskom rastu, razvoju konkurentnog i održivog gospodarstva te u konačnici OSTANAK MLADIH U ŽUPANIJI.

Također ćemo poticat i bavljenje mladih poljoprivredom kroz jače subvencije iz županijskog proračuna te stručnu pomoć i edukaciju od strane Agencije za ruralni razvoj – AGRRA-e. Na ovaj način poticat ćemo ostanak mladih u ruralnim krajevima Županije.

Velika mogućnost za zapošljavanje otvara se i korištenjem obnovljivih  izvora energije.

Na ovaj način potiče se i inovativnost kod mladih. Također, korištenjem obnovljivih izvora energije dolazi do smanjenja troškova za energiju, a taj se novac kvalitetno može preusmjeriti u razvoj zajednice.

 

Društveni život je područje gdje su mladi najmanje zastupljeni, nema ih u tijelima odlučivanja, njihov glas se ne čuje. Mladi najbolje poznaju probleme mladih te ih treba uključiti u procese donošenja odluka. Jako bitno je i uključiti mlade u  javni i društveni život Županije bez obzira na udaljenost od gradskih sredina. Ojačat ćemo suradnju s udrugama mladih na području cijele Županije, Savjetom mladih te pomoći im u realizaciji njihovih projekata. Kroz županijski proračun osigurat ćemo 100.000,00 kn za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge. Organizirat ćemo i sufinancirati športsko-rekreativne i kulturno-umjetničke aktivnosti mladih. Poticat ćemo volonterstvo kod mladih kroz upoznavanje mladih s udrugama civilnog društva te edukacije o aktivnom sudjelovanju u društvu.

 

 

SOCIJALNO OKRUŽENJE – JEDNAKA BRIGA ZA SVE

 

Zajedno možemo:

• razvijati socijalnu osjetljivost
• osigurati dostojnu starost našim sugrađanima
• osigurati besplatni obrok za svako dijete u školi
• poticati poduzetništvo
• poticati osnivanje udruga koje će npr. obrađivati vunu do finalnog proizvoda i sl.
• sufinancirati ogrjev potrebitima ne samo kroz drva već i kroz vaučere za druge načine grijanja.

 

I dalje ćemo razvijati svijest o socijalnoj osjetljivosti. Socijalno ugrožene i socijalno isključene grupacije posebna su briga modernih demokracija. Gorući problem današnjice zasigurno je i povećanje siromaštva koje ćemo suzbijati većim ulaganjima u socijalne programe. Svakako, posebno mjesto u socijalnoj politici svakog civilnog društva jest briga za starije i nemoćne osobe, stoga ćemo stvoriti sve preduvjete za osnivanje mobilnih palijativnih timova gerontodomaćica koje će obilaziti naše potrebite građanje. Na taj način zapošljavamo  i kategoriju žene iznad 50 koje vrlo teško nalaze novi posao.

Nadalje, tu je briga i o našoj djeci (kvalitetnija zdravstvena njega, besplatni udžbenici u školama, zdravi i subvencionirani obroci u školama, povećanje broja vrtića itd.).

Posebnu kategoriju socijalno ugroženih danas čine nezaposleni. U prvoj fazi provedbe našeg plana zaustavit ćemo trend napuštanja Zadarske  županije. Cilj nam je stvaranje poduzetničke klime i poticanje svih oblika privatnog poduzetništva u segmentu uslužnih, turističkih, obrtničkih, proizvodnih i inih zanimanja. Sustavno ćemo ulagati u besplatnu edukaciju poduzetnika i osnaživati njihovu poziciju na tržištu. Malo i srednje poduzetništvo subvencionirat ćemo povoljnim poduzetničkim kreditima. U drugoj fazi provedbe plana stvorit ćemo uvjete za otvaranje novih radnih mjesta.

Zapošljavanje će biti poticano i kroz vraćanje života u naše ruralne krajeve. Poticat ćemo ekološku poljoprivredu, ruralni turizam te izgradnju luksuznih vila u zaleđu.

Funkcioniranje civilnog društva podržavamo u cijelosti. U prve dvije godine mandata financijski ćemo poduprijeti razvoj udruga koje se bave poljoprivredom, preradom vune, a osobito one udruge koje će pružati konkretnu pomoć u domovima starih i nemoćnih.

 

 

ZADARSKA ŽUPANIJA – PREPOZNATLJIV TURISTIČKI BREND

 

Zajedno možemo:

• stvoriti snažan turistički brend Zadarske županije
• razviti cjelogodišnji turizam
• razviti turističke aspekte koji do sad nisu bili iskorišteni:

–  medicinski turizam i turizam za goste treće, zlatne dobi

–  lovački turizam

–  kongresni turizam

– AGRO turizam (uključuje i stvaranje malih seoskih   gospodarstava)

–  gradski turizam (mjesta i gradići povijesnog značaja)

–  nautički i podvodni turizam

–  izletnički turizam (spoj povijesti, prirodne i kulturne baštine)

– planinski, alpinistički i speleološki turizam (NP Paklenica i PP

                  Velebit)

– kupališno-rekreativni turizam.

 

Zasigurno najkonkurentniji sektor gospodarstva Zadarske županije je turizam kojem ćemo dati novi razvojni impuls. Spoj mora, čiste prirode, povijesni aspekt, prirodna i kulturna baština postat će dobitna kombinacija u stvaranju prestižne turističke destinacije i prepoznatljivog turističkog brenda.

Cilj nam je sezonu, koja se svela na dva i pol mjeseca u godini, kvalitetnijom, maštovitijom i obilatijom ponudom razviti u cjelogodišnji prestižni turizam.

To ćemo postići:

• stvaranjem jedne sadržajne cjeline koja će u sebi sjediniti prezentaciju malih obiteljskih domaćinstava te plasman njihovih autentičnih, prepoznatljivih i prije svega zdravih  prehrambenih proizvoda
• prezentacijom iznimno bogate kulturne (niz arheoloških lokaliteta, gradić Nin, antička Asseria kod Benkovca itd.) i prirodne baštine (Nacionalni park Paklenica, te Parkovi prirode Vransko jezero i Telaščica) naše Županije
• prezentacijom centra Županije, grada Zadara, s nizom spomenika kulturne baštine (npr. samo na Poluotoku, staroj gradskoj jezgri, desetak sakralnih objekata) i kulturnih ustanova (Kneževa palača, Arheološki muzej, Muzej antičkog stakla itd.) kao i novijih turističkih atrakcija (Morske orgulje, Pozdrav Suncu itd.).

Također, razviti ćemo niz turističkih aspekata koji dosad nisu bili dovoljno iskorišteni:

– medicinski turizam i turizam za goste treće, zlatne dobi

– lovački turizam

– kongresni turizam

– AGRO turizam (uključuje i stvaranje malih seoskih gospodarstava)

– gradski turizam (mjesta i gradići povijesnog značaja)

– nautički i podvodni turizam

– izletnički turizam (spoj povijesti, prirodne i kulturne baštine)

– planinski, alpinistički i speleološki turizam (NP Paklenica i PP Velebit)

– kupališno-rekreativni turizam.

 

 

SPOJ POLJOPRIVREDE I TURIZMA

 

Zajedno možemo:

• povezati poljoprivredu i turizam
• poticati ekološku proizvodnju
• povećavati turistički ponudu (vinske ceste, cesta maslinovog ulja)
• osigurati edukaciju za EU projekte
• osigurati poljoprivrednicima podršku preko razvojne agencije AGRRA-e.

 

Ruralni prostor Zadarske županije sastoji se od Ravnih kotara-dijela Bukovice, ličkog dijela Zadarske županije, zaleđa gradova Zadar i Biograd na moru. Razvoj ovog prostora vidimo u kombinaciji ulaganja u turizam i poljoprivredu te sinergiji tih dviju granu. Na tom području velika je raznolikost krajolika, pogodna klima i stoga je moguće poticati različite poljoprivredne kulture, očuvati okoliš i istovremeno razvijati ruralni turizam. Poljoprivredni proizvodi, koje proizvode domaći OPG-ovi, vrhunske su kvalitete i odmah dostupni turistima. Poticanjem razvoja lokalne gastronomske ponude (priprema i prodaja autohtonih jela i proizvoda) poboljšat ćemo i turističku ponudu Županije. Na ovaj način sačuvat ćemo i naše najveće bogatstvo: netaknutu i čistu prirodu. Radit ćemo na stvaranju i razvoju novih selektivnih vidova EKO ponuda  (vinska cesta, cesta maslinovog ulja, festival šparoga, festival rajčica itd.). Poticanjem ovog vida poljoprivrede i turizma očuvat ćemo ruralni dio naše Županije od iseljavanja i omogućiti mladim ljudima koji su se iselili da se ponovno vrate na to područje Županije. Naša Županija ima posebno povoljan zemljopisni položaj za razvoj turizma, dovoljno je samo spomenuti da smo blizu 4 nacionalna parka, da se u našoj Županiji susreću 3 vrste klime (mediteranska, kontinentalna i planinska) te da smo odlično prometno povezani autocestom i Zračnom lukom Zadar kao i lukom Gaženica. Potrebno je razraditi planove snažnije podrške i poticanja ulaganja u izgradnju vinarija i vinskih podruma, kušaonica maslinovog ulja i izgradnju vila s bazenima. Takve visoko kvalitetne lokalne proizvode moguće je odmah nuditi turistima. Samo takav turizam, turizam doživljaja, daje nam mogućnost produženja turističke sezone.

Najvažnije grane naše poljoprivredne proizvodnje su povrtlarstvo, voćarstvo, maslinarstvo i vinogradarstvo. Kod voćarstva ovdje se tradicionalno uzgajalo masline, grožđe, bademe, višnju marasku i smokvu i to su kulture čiji uzgoj treba snažnije poticati.  Uz to ne smijemo zaboraviti niti na stočarstvo i pčelarstvo. Sva ova proizvodnja, u velikom postotku, može odmah biti ekološka jer je veliki broj hektara poljoprivrednog zemljišta čist od pesticida i umjetnog gnojiva. Također potrebno je iskoristiti naklonost Europske Unije programima ekološkog karaktera. Naime, mnoga zemljišta se više od dvadesetak godina ne obrađuju. Pored toga predviđeno je da u 2017. godini Zadarska županija bude do kraja očišćena od zaostalih mina. Država i Županija imaju mogućnost, koju moraju iskoristiti, da potiču ekološku proizvodnju na tom području te da zemljište daju u najam ili koncesiju malim obiteljskim gospodarstvima koji se bave ekološkom proizvodnjom. Lički i velebitski dio Županije izuzetno je pogodan za ekološku proizvodnju ovčjeg i kozjeg mesa, mlijeka i sira.

Fondovi Europske unije također su velika mogućnost za poljoprivrednike u realizaciji njihovih projekata. Stoga ćemo organizirati radionice, tribine i seminare na temu fondova EU, pružati pomoć u izradi projektne dokumentacije za apliciranje na fondova Europske unije, pružati edukaciju oko ekološke proizvodnje u poljoprivredi. Nositelji ovih mjera bit će razvojne agencija ZADRA nova, AGGRA, te Upravni odjeli za razvoj i europske procese i Upravni odjel za poljoprivredu. Također potrebno je povećati sredstva za subvencioniranje poljoprivrede iz županijskog proračuna i to će biti cilj koji nam je u planu ispuniti u razdoblje četverogodišnjeg mandata.

 

 

MORE KAO IZVOR HRANE

 

Zajedno možemo:

• omogućiti održivi razvoj marikulture na području naše Županije
• obogatiti turističko-gastronomsku ponudu autohtonim jelima i proizvodima

 

Iskorištavanjem prirodnih resursa kojima naša Županija obiluje učinit ćemo je jednom od najbogatijih i najrazvijenijih u RH. U tom pogledu zasigurno prvo mjesto zauzima JADRANSKO MORE kao nepresušivi izvor prirodne i zdrave hrane. Razvijat ćemo ribarstvo razumnim i odgovornim iskorištavanjem mora s aspekta održivog razvoja. Na ovaj način obogatit ćemo turističko-gastronomsku ponudu Županije pripremom i prodajom autohtonih jela i proizvoda.

 

 

OTOCI

 

Zajedno možemo:

• povećati subvencioniranje trajektnog prijevoza
• razvijati održivi turizam
• razvijati mali ribolov
• pomagati održivu poljoprivredu.

 

Obilježje naših otoka je značajno nepovoljna demografska slika ( stalni pad otočkog stanovništva, negativni prirodni prirast i veliki udio starog stanovništva ) te krajnje siromašna  otočka gospodarska struktura u usporedbi s onom na kopnu. U navedenim okolnostima životni uvjeti na otocima nisu primjereni potrebama suvremenog čovjeka. U tom smislu se, primjerice, i u strategiji razvoja Zadra do 2020. godine konstatira kako otocima nedostaje kvalitetnih sadržaja koji bi s jedne strane privukli ljude kroz cijelu godinu, a s druge osigurali malobrojnom lokalnom stanovništvu dostatne društvene sadržaje. Stoga se glavni pravci društvenog razvoja otoka trebaju tražiti u izgradnji društvenih sadržaja, osmišljavanju različitih kreativnih programa koji će privući ljude na otoke te pružanju jednakih svekolikih  mogućnosti  malobrojnom lokalnom stanovništvu.

SDP Zadarske županije je svjestan nedostatnosti dosadašnjih programa razvoja otoka Zadarske županije pa će ih narednom razdoblju nastojati dograditi kroz sljedeće:

1. Prometna povezanost

SDP Zadarske županije je usmjeren na optimizaciju subvencioniranja trajektnog prometa.  Sadašnji način subvencioniranja troškova prijevoza je bitan doprinos svakom otočaninu ponaosob, ali nije i u funkciji razvoja otoka. Poznato je da su troškovi prometa roba i usluga na bližim otocima veći za oko 10%, a na udaljenijim otocima i do 30%. To je veliki problem za eventualne investitore pri odlučivanju  o ulaganjima u otočko gospodarstvo. To je problem i za turiste pri odabiru destinacije za odmor. Zato će se SDP zalagati za ukidanje bilo kakvog plaćanja trajekta svima. To nije relativno veliki dodatni trošak za državu jer država i danas, primjerice, za subvencioniranje javnog obalnog linijskog pomorskog prometa troši 310 milijuna kuna. Ovaj prijedlog treba postupno realizirati, prvo prema najudaljenijim otocima (Molat, Silba, Olib … ), a potom i prema drugima.

2. Održivi turizam

To je po prirodi stvari primarna strateška grana spram problematike ostanka mladih na otocima. Županija treba stvarati pogodnosti za investitore i stimulirati izgradnju turističkih naselja. To ne bi trebao biti problem jer, primjerice, na otocima Pašman i Ugljan prema prostornim planovima ima više od 10 zona T1, T2 i T3.

Država i naša Županija trebaju primjerenim olakšicama pomoći i u preorijentaciji apartmana u pansione i polupansione. Time bi se povećao broj dobrostojećih turista i, dakako, broj zaposlenih na otocima.

3. Ribarstvo

Sadašnje zakonske odrednice pogoduju profesionalnim ribarima plave ribe i tuna, ali ne i svekolikom otočnom stanovništvu. Zato žurno treba vratiti mali ribolov u domaćinstva, a probleme izlova regulirati: lovostajem, veličinom oka i zonama „ne uzimanja“.

Daljnji razvoj prerađivačke ribarske industrije i ribarske flote je dakako uvjetovan odrednicama države, odnosno stvaranjem investicijskih pogodnosti. Ne smije se zaboraviti kako je svojevremeno u preradi ribe bilo zaposleno od 25% do 80% stanovništva određenih otočkih naselja.

4. Održiva poljoprivreda

Na otocima je poljoprivreda zapuštena. Rješenja nisu nekadašnje zadruge jer zahtijevaju dodatne troškove i administraciju. Nositelji trebaju biti domaćinstva uz potporu Države, Županije i lokalne samouprave i to kroz poticaje razvoja hrvatskih otočnih proizvoda: uzgoja tradicionalnog bilja i makije ( planika, šmrika ) i aromatičnog bilja ( smilje, lavanda ).

Problem plasmana gotovih proizvoda te lakše i jeftinije nabave repro materijala i mehanizacije rješavati osnivanjem otočkih udruga.

Bitan doprinos razvoju poljoprivrede trebaju dati Hrvatske šume izgradnjom puteva i konverzijom borovih šuma sadnicama planike, smrića i mirte čiji plodovi će biti  novi izvor prihoda.

 

 

IZRADA EU PROJEKATA

 

Zajedno možemo:

• provesti besplatnu edukacije za izradu EU projekata
• unutar županijskih tijela oformiti stručni tim za besplatnu izradu EU projekata.

 

Poduzet ćemo konkretne mjere u edukaciji mladih, prvenstveno, nezaposlenih ljudi, ali i onih koji već rade s ciljem dobivanja stručnog kadra za planiranje, implementaciju i provedbu projekata. Unutar županijskih tijela oformit ćemo stručni tim projektnih voditelja koji će biti zaduženi za pojedine programe EU-a.

Sredstvima Europske unije financirat ćemo:

• projekte razvoja civilnog društva, socijalnog i ženskog poduzetništva,
• projekte u funkciji razvoja znanosti i mobilnosti studenata,
• projekte podrške gospodarskom sektoru
• projekte međuregionalne i teritorijalne suradnje.

 

 

GOSPODARSTVO

 

Zajedno možemo:

• uspostaviti jednoobraznost plasmana poljoprivrednih proizvoda na razini cijele Županije
• aktivno gospodarski djelovati na otocima
• ekonomičnije upravljati javnim poduzećima
• pokrenuti cjeloživotno učenje.

 

OSNOVNA SVRHA OSMIŠLJAVANJA SMJERNICA RAZVOJA JE POSTIZANJE OPTIMUMA MEĐU DIONICIMA GOSPODARSKOG SUSTAVA U ŽUPANIJI.

Jedino sinergijom možemo postići međusobnu svrhovitost institucija, građana i privrednika. Poštivanje prava, ali i nadzor izvršenja obveza te  provođenja zakonske regulative omogućit će odnose povjerenja koji moraju postići ekonomičnost i povećati profitabilnost  svima.

DEKLARATIVNO ISTUPANJE  POTREBNO JE PROVESTI U CILJEVE KOJI  SE DEFINIRAJU U PROSTORU I VREMENU. Mjerljivost izvršenja istih  potreban je kriterij  za uspješnost vladajućih struktura.

Ciljeve možemo grupirati uz slijedeće aktivnosti:

USPOSTAVLJANJE JEDNOOBRAZNOSTI U NASTUPU PLASMANA DOMAĆIH POLJOPRIVREDNIH  PROIZVODA NA RAZINI CIJELE ŽUPANJE.

U vrijeme današnjih standarda življenja omogućit ćemo tako zadovoljstvo potrošača kako domaćih tako i inozemnih. Neprimjerenost nastupa u plasmanu proizvoda (uz prometnice, u potrazi za hladovinom, bez higijenskih uvjeta) slika je narušenih standarda turističke kategorije i brendiranja koje se prenaglašava u domeni turizma. Osmišljavanje nastupa i lokaliteta na terete institucija društva obveza je i potreba  koja će multiplicirati  niz djelatnosti oko zajedničkog cilja okupljanja lokalnih proizvođača u interesne grupe na  lokalitetima Županije. Koliko se samo  zanimanja može uključiti u kreiranje i  izvođenje radova u navedenom Projektu. Koliko se zaposlenika može  iskazati kao  staratelji nove vrijednosti i prezentatori hrvatskih proizvoda od prehrambenih do inih suvenira i  roba široke potrošnje. Održivost svih sudionika potvrdit će motivaciju i viziju svih kao partnera, a ne kao sukobljenih sudionika jedinstvenog okruženja.

AKTIVNO GOSPODARSKO DJELOVANJE NA ARHIPELAGU

Problematika aktivnosti koje će u najkraćem roku riješiti vodoopskrbu na otocima, ukoliko sadrži nemogućnosti  rješavanja problema investiranjem u infrastrukturu, neophodno treba iznaći  sredstva sufinanciranja nabavke tog za život i gospodarstvo bitnog elementa građanima, a još više privrednim subjektima.

U multiplikaciji turističkih aktivnosti na arhipelagu nedopustivo je da nekada postojeći međunarodni prijelaz na Dugom otoku bude eliminiran te se mjera za produljenje turističke sezone na otoku diskriminira u startu . Investirano je u obale u Božavi, Salima u trajektno pristanište u Zaglavu  da bi sada te destinacije postale najskuplja odredišta bez linija  koje će dovesti potrošače i razna dobra na Dugi Otok.

Zadržavanje stanovništva na otocima  našem društvu postaje teret i trošak bez sagledavanja prednosti disperzije kako institucija tako i gospodarstvenika na što širem prostoru Županije.

Centralizacija sustava uz postojanje samo tijela lokalne uprave, koji su najčešće sami sebi svrha, drastično povećava fiksne troškove koje se onda vješto uz namete prebacuje na ono malo življa i turista tijekom ljetnih mjeseci.

VEĆA  TRANSPARENTNOST U PROTOKU SREDSTAVA ŽUPANIJSKOG PRORAČUNA  TE VEĆA RAZDIOBA SREDSTAVA NA ŠTO VEĆI BROJ  KORISNIKA  PRORAČUNSKOG NOVCA

Djelotvornost ovakvog modela  omogućuje opstojnost i širenje praga zadovoljstva svih građana po svim kategorijama bez obzira na model selektiranja: dob, spol, djelatnost, porijeklo, socijalni status.

EKONOMIČNO KORIŠTENJE JAVNIH PODUZEĆA

Racionalizacija poslovanja i usklađenje sa sezonskim oscilacijama te  razmjerno korištenje resursa broju stanovnika omogućit će uštede koje je potrebno usmjeriti na povećanje standarda usluga poduzeća. Prostor za usvajanje novih tehnologija i modela rada otvorit će se analizom poslovanja što će polučiti usmjeravanje sredstava na  najkritičnija  područja poslovanja javnih poduzeća.

Budući da turistička djelatnost dominira u Županiji, a ista obuhvaća niz profila sudionika (ugostitelje, trgovce, vodiče, agencijske djelatnike, iznajmljivače), njihova kompatibilnost je neophodna za maksimalno postizanje profitabilnosti. Objedinjavanje nastupa i povezivanje aktivnosti s ciljem što duljeg zadržavanja gostiju u našoj Županiji cilj je koji zahtijeva osuvremenjivanje povezivanja i protoka informacija. Veća iskoristivost resursa ostvarit će preduvjete umanjenja obveza prema lokalnim tijelima u nizu izdataka koje sada redovito poskupljenjima podmiruju neefikasnost.

POKRETANJE AKTIVNOSTI CJELOŽIVOTNOG UČENJA

Cilj treba usmjeriti u grupe koje su interesno povezane i koje pokazuju inicijativu  bilo iz domene gospodarstva, kulture, sporta itd. Približavanje  zajedničkim ciljevima trebala bi biti dugoročna mjera smanjenja nesklada nastalog na  demografskoj i socijalnoj osnovi, različitosti mladih i starih, obrazovanih i neobrazovanih, bogatih i manje bogatih. Povezivanjem u „društvo jednakih prilika“ osigurat će se kontinuitet opstanka  postojećih elemenata življenja dok sada svjedočimo osipanju autohtonog uz povećanje globalnog ozračja.

OSMIŠLJAVANJE BRIGE ZA ŽIVOT ŽITELJA STARIJE DOBI

Veća socijalizacija i  zbir aktivnosti oko nadzora zdravlja i osiguranja sigurnosti  u starijoj životnoj dobi aktivnost je koja može okupiti velik broj sudionika koji su sada periferni dio zajednice.

Nepravedno isključivanje iz razloga  raznih neprilagođenosti društva multiplicira ogromnu problematiku  u zdravstvenom i socijalnom sustavu društva. Povezivanjem elemenata u jedan sustav međusobne pomoći i  suradnje, uspostavljanje ekonomskih kriterija u međusobne odnose dovest će do veće kvalitete življenja uz povećanje standarda zdravlja potrebitih i povećanje standarda življenja pružatelja usluga. Nedostatak ideja i kapitala može se anulirati javno privatnim partnerstvom koje će sudionike pretvoriti u partnere.

 

 

OBRAZOVANJE – BESPLATNI UDŽBENICI UČENICIMA OSNOVNIH ŠKOLA

 

Zajedno možemo:

• omogućiti besplatne udžbenike učenicima osnovnih škola
• uskladiti upisne kvote s tržištem rada
• veću pozornost posvetiti obrazovanju iz tehničkih područja
• pomoći u stručnom usavršavanju nastavnika
• pomoći u opremanju škola kabinetskom, didaktičkom i informatičkom opremom.

 

Zadarska županija osnivač je 27 osnovnih škola koje pohađa oko 7200 učenika. Uvažavajući činjenicu da je osnovno obrazovanje obvezno, smatramo da je dužnost jedinica lokalne i regionalne samouprave osigurati besplatne knjige sa sve učenike osnovnih škola. U proračunu Zadarske županije postoji način da se za tu namjenu osiguraju sredstva. Učenici će udžbenike na kraju školske godine vraćati kako bi koristili i idućim generacijama.

Evidentno postoji nesrazmjer između upisnih kvota za pojedina zanimanja i mogućnosti da se te osobe po završetku školovanja zaposle u području za koje su se školovali. Potrebno je  omogućiti bolju komunikaciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje sa obrazovnim institucijama i bolju informiranost budućih učenika i studenata o strukturi suficitarnih zanimanja na području Županije te izraditi listu deficitarnih i suficitarnih zanimanja i preporuke za smanjenje ili povećanje upisnih kvota  kao i stipendirati obrazovanje za deficitarna zanimanja.

Županija ne može mijenjati nastavni plan i program, ali može svojim djelovanjem stimulirati usmjeravanje učenika u tehnička područja. Načini za to su mnogobrojni: stipendije, opremanje tehničkih i strukovnih škola, sudjelovanje u projektima koje populariziraju ovakva zanimanja, organiziranje natjecanja i financiranje nagrada za uspješne učenike na županijskim i državnim natjecanjima. Potrebno je smanjenje broja studenata iz područja društvenih i humanističkih znanosti, a povećanje iz tehničkih. STEM (Science, Technology, Engineering, Mathematics) područje omogućava tehnološki napredak koji stvara dodanu vrijednost i nositelj je razvoja.

Izdvajanje iz proračuna za školstvo je ispod prosjeka Europske unije. U Republici Hrvatskoj način decentraliziranog financiranja školstva vodi do nesrazmjera u kvaliteti obrazovanja i opremljenosti škola koje ovise o financijskim mogućnostima jedinica lokalne samouprave. Glavni je cilj osigurati obrazovanje dostupno svima pod jednakim uvjetima.

Potrebno je povećanje proračunskih izdvajanja koja bi se koristila u svrhu stručnog usavršavanja nastavnika i dodatne informatizacije škola. U proračunu postoje sredstva koja se mogu usmjeriti za učenike i studente koji ostvaruju izvrstan uspjeh kao i za učenike slabijeg imovinskog stanja. Županija može pomoći pri organizaciji edukacije ravnatelja za pisanje projekata za EU fondove. Također je potrebno subvencioniranje smještaja učenika u učeničkim domovima kako bi se omogućio princip jednake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja svima u Županiji.

Veću pozornost posvetiti sposobnosti učenika da stečena znanja primjene u svakodnevnom životu, a manje ih tjerati da pamte informacije koje se i onako mogu naći na internetu. PISA (Programme for International Student Assessment) testovi koji se provode od 2006. godine iz područja matematičke, prirodoslovne i čitalačke pismenosti pokazuju da učenici imaju ispodprosječne rezultate. Svi empirijski podaci pokazuju da je školski sustav izuzetno zapušten, a zaostajemo i u odgojnim ishodima. Neadekvatna razina obrazovanja znači neposjedovanje znanja i vještina traženih na suvremenom tržištu rada.

 

 

OBNOVLJIVI IZVORI I ENERGETSKA UČINKOVITOST – POVEĆANJE SUFINANCIRANJA

 

Zajedno možemo:

• povećati izdvajanje iz proračuna namijenjeno sufinanciranju energetske obnove obiteljskih kuća
• povećati korištenje obnovljivih izvora energije

 

Ova mjera obuhvaća sufinanciranje obiteljskih kuća radi povećanja energetske učinkovitosti objekata. Sufinancirat će se izmjena stolarije i obnova fasada, kao i korištenje obnovljivih izvora: solarnih kolektora za zagrijavanje potrošne tople vode, fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije, dizalice topline i kotlovi na biomasu.

U 2016. godini iz županijskog proračuna za tu je stavku izdvojeno 1.000.000 kuna, na način da je pojedinom kućanstvu sufinanciranje iznosilo 40 posto investicije, ali ne više od 30.000 kuna  za mjere energetske učinkovitosti i 15.000 kuna po kućanstvu za korištenje obnovljivih izvora.

Mi smatramo da u proračunu postoji prostora za povećano financiranje ove stavke. Zadržali bismo iste uvjete sufinanciranja po pojedinom kućanstvu, ali bismo ukupnim većim izdvajanjem stvorili uvjete da veći broj kućanstava koristi pogodnosti predviđene ovom mjerom.

Na potrošnju kućanstava odlazi preko 30 posto ukupne potrošnje energije u Republici Hrvatskoj, smanjenjem tog udjela poboljšavamo kućni budžet svake obitelji, doprinosimo energetskoj neovisnosti, a ne smijemo zanemariti ni ekološke učinke uslijed smanjenje potrošnje energije.

 

 

MODERNA INFRASTRUKTURA

 

Zajedno možemo:

• pokrenuti projekte vodoopskrbe, izgradnje komunalne infrastrukture i energetske učinkovitosti
• uvesti jednake komunalne standarde za sve stanovnike Županije

 

Glavni preduvjet gospodarskog razvitka naše Županije je izgradnja infrastrukturnih objekata i komunalno uređenje prostora Zadarske županije. Stoga ćemo pokrenuti realizaciju slijedećih projekata:

– izgradnja cjelovitog vodoopskrbnog sustava “Voda koja život znači” i odvodnog sustava

– sustavno i brzo zbrinjavanje komunalnog otpada i fekalnih voda

– izrada programa energetske učinkovitosti

– uvođenje jednakog komunalnog standarda za sve stanovnike naše Županije.

 

 

ZADARSKA ŽUPANIJA – ŽUPANIJA BUDUĆNOSTI

 

Zajedno možemo:

• koristiti fondove Europske unije za realizaciju strateških projekata i kroz međudržavnu suradnju (graničimo s BiH)
• iskoristiti sve mogućnosti koje nude razvojni programi Europske unije

 

Sredstvima Europske unije financirat ćemo strateške projekte naše Županije. Cilj nam je da Zadarska županija preuzme vodeće mjesto u Hrvatskoj prema iznosu sredstava koje ćemo povući iz EU fondova što dosad nije bio slučaj. Iskoristit ćemo sve mogućnosti koje nude razvojni programi Europske unije i realizirati konkretne projekte kojima se stvaraju uvjeti za gospodarski rast, zapošljavanje, konkurentnost te poboljšanje kvalitete života stanovnika naše Županije.

 

 

ZADARSKA ŽUPANIJA – PREPOZNATLJIV DIO EUROPSKE KULTURNE BAŠTINE

 

Zajedno možemo:

• raditi na promidžbi kulturne i spomeničke baštine
• stvarati prepoznatljivi turistički brend

 

Poznata je činjenica da naša Županija obiluje bogatom kulturnom i spomeničkom baštinom koja je nedovoljno prezentirana i plasirana na turističkom tržištu. Stoga ćemo raditi na njezinoj promidžbi, a u spoju s prezentacijom malih obiteljskih domaćinstava i plasman njihovih zdravih  prehrambenih proizvoda na tržište stvoriti AUTENTIČNI TURISTIČKI BREND koji će biti itekako prepoznatljiv na turističkom tržištu. Na taj način kulturna i povijesna baština Zadarske županije u kontekstu Europske zauzeti će ono mjesto koje joj kao njezinom integralnom dijelu i pripada.

 

ZAJEDNO za promjenu