NIKOLA TURČINOV: Zbog neodgovornog i rastrošnog rada HDZ-ovaca posljedice snose građani!

Razgovarali smo s najaktivnijim vijećnikom Županijske skupštine u 2012. godini, ujedno i njezinim najmlađim članom Nikolom Turčinovom (SDP)

 

Najaktivniji vijećnik Županijske skupštine u 2012. godini njezin je najmlađi član Nikola Turčinov. Statistika kaže da je postavio osam pitanja i 13 puta sudjelovao u raspravama. Njegova pojava za govornicom često nije dočekana s oduševljenjem kod samog vrha skupštine, jer bez dlake na jeziku prozivao je najviše dužnosnike HDZ-a, upozoravao na nepravilnosti brojnih odluka i otvoreno iskazivao sumnju u demokratičnost i transparentnost nekih postupaka iz “radionice” vladajuće garniture.

– Plinofikacija Zadarske županije izuzetno je interesantna priča. Župana ste otvoreno pitali je li bio u USKOKU po tom pitanju. Možemo li sumnjati u postojanje kriminalnih elemenata na štetu građana u čitavom procesu?

– Ono što građani znaju i na temelju čega su vijećnici Županijske skupštine donijeli odluku je kako će priključci biti besplatni. Zbog toga je i bio poništen prethodni natječaj. Nažalost, sada nas i županijske vlasti i koncesionar uvjeravaju kako to nije pisalo u ugovoru, odnosno da je država naknadno regulirala ta područja na drugačiji način, bolje reći na štetu građana. Ne prihvaćamo tu naknadnu pamet već inzistiramo na cijeni tada rečenog priključka, a ako je netko pogriješio, to sigurno nisu građani, pa neka trošak snose oni koji su ispod žita ugovarali poslove. Što se tiče protagonista ugovaranja plinofikacije za koje neki mediji navode da su pod istragom, želimo vjerovati da će istražne radnje dati odgovor tko je i za koga je varao vijećnike kod donošenja odluke o koncesionaru, odnosno tko je zaključio štetne ugovore za građane Zadarske županije. Sve u svemu, prečesto su političari iz naših krajeva protagonisti naslova s uskočkim prefiksom.

– Dug bolnice od 130 milijuna kuna prepušta se državi. Na skupštini ste se pobunili što se istovremeno iz imovine bolnice izuzimaju vrijedne nekretnine. Pojasnite.

– Bolnica ima 130 milijuna kuna i dovela se u neodrživu situaciju. Država stupa na scenu i kaže, ok mi ćemo preuzeti dug i sanirati bolnicu no upravljačka prava prelaze s Županije na Ministarstvo zdravlja. Županija državi podnosi zahtjev za sanacijom, prebacuje dug i upravljačka prava na državu. No u isto vrijeme prebacuje vlasništvo nad dvije vrlo vrijedne zgrade, dispanzerom za onkologiju i Zavodom za javno zdravstvo, s bolnice na sebe. Čak i ako stavimo na stranu činjenicu da kod nas prodaja vrijedne društvene imovine često iza sebe vuče repove, to je nekorektan potez. Objašnjenje je kako će Županija prodajom tih nekretnina prikupiti sredstva za opremanje Poliklinike ću prihvatiti kad vidim kome je prodano, za koliko i koliko tog novca je završilo u Poliklinici. Na žalost ovo je već oproban model zadarskih gradskih i županijskih HDZ-ovaca. Napomenut ću već neke prije donesene odluke: KK Zadar, kao vlasnik poslovnih nekretnina u sklopu dvorane Jazine, prenosi svoja vlasnička prava na Grad Zadar, a ovaj “diže” kredit za otplatu već dospjelih dugovanja prema banci. Kazalište lutaka Zadar kao vlasnik stare zgrade kazališta u Jazinama prenosi svoje vlasništvo u korist svog osnivača Zadarske županije, a Županija potom prodaje tu istu zgradu Gradu Zadru na način da Županija podiže kredit banke, a otplaćuju ga građani grada Zadra. Tako je i sa ovim nekretninama bolnice. Ako bi i bilo zakonito, sigurno je iznimno nemoralno i neodgovorno. Najprije napraviš dugove, a potom ih preneseš na građane.

– U Zadru je 21. prosinca održao prosvjed usmjeren protiv gradske vlasti i aktualnog gradonačelnika. Budi li se u građanima otpor ili je ovaj čin samo rezultat privremenog nezadovoljstva zbog konkretnog problema? Što se nalazi u pozadini priče tzv. Galićevih zgrada u Diklu?

– Svaki građanin ima pravo izraziti svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo gradskom vlašću putem svih mehanizama koji mu stoje na raspolaganju, pa tako i prosvjedima. No, najbolju ocjenu građani daju na izborima. Svaka, pa i najbolja vlast treba povremeno provjetravanje u opoziciji, a kamoli ova aktualna gradska. Što se tiče tzv. Galićevih zgrada ti ljudi su dovedeni u jednu suludu situaciju koja se u normalnom gradu nikad ne bi mogla dogoditi. Koliko mi je poznato službenici koji su izdali akte za gradnju su pod istragom, no mene zanima da li su radili na svoju ruku ili pod ravnanjem “više sile”. Galićeve zgrade, ali ne samo one, su primjer kako su lokalni moćnici mimo zakona davali ili uskraćivali dozvole. Samo po principu, on je moj, ili on mi se sviđa. Vrijeme je za pravnu državu i sankcioniranje sviju onih koji su joj se rugali na tako brutalan način.

– U zadnje vrijeme pojavile su se špekulacije kako ćete upravo vi biti SDP-ov kandidat za župana?

– Špekulacije su netočne jer ja to nisam niti ću biti. Županijski SDP-e će na vrijeme izaći s kandidatom i programom za promjene u Zadarskoj županiji”.

–Izašli ste iz školskog odbora zbog nepotizma u slučaju zapošljavanja Nekićeve nevjeste. Vaša kolegica Dragić više je puta javno kazala da isti “vedri i oblači zadarskim školstvom”.

– Zapošljavanje u školama je definirano Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama. Zna se koje su ovlasti i obveze i školskog odbora i ravnatelja. Međutim, svjedoci smo činjenice da se na terenu često raznim pritiscima na članove školskih odbora i ravnatelje pokušava ostvariti utjecaj na zapošljavanje u školama, što ide na sramotu onih koji svoj položaj i moć zloupotrebljavaju. U Zadru postoji dodatan problem što naše Sveučilište obrazuje velik broj učitelja i profesora za koje jednostavno nema dovoljno radnih mjesta, a i ona koja postoje su češće “zakaparana.

– Kako promatrate razvoj gospodarstva na našem području, poduzetničkih zona, ima li dovoljno bitnih investicija?

– Što se tiče poduzetničkih zona moram reći kako je tragikomično što najprespektivniji grad u Hrvatskoj kako mu se zna tepati već skoro desetljeće ne uspijeva realizirati projekt gospodarske zone Crno. Dočekali smo povratak sredozemne medvjedice u Jadran, a fantomska zona Crno nikako da izroni. Šalu na stranu, ali gospodarska zona je i Kalelarga no treba je znati staviti u tu funkciju. S nostalgijom slušam priče starijih Zadrana koji se sjećaju Kalelarge kao mjesta svih svojih ljubavi, gdje se đirajući spajalo i rastavljalo, ali i uzrečice da novac leži na izlizanim pločama Kalelarge, samo se treba sagnuti i uzeti ga. Danas se više nema čemu saginjati jer su novokomponirani gospodari Kalelarge uz blagoslov i naklon gradskih vlasti sve pokupili, a njome šeta sve manje građana. Nedavno objavljeni podaci o gospodarskim kretanjima u 2010. su indikativni i pokazuju negativni trend u Zadarskoj županiji. Naime, u 2010. godini BDP Zadarske županije iznosio je 10.52 milijarde kuna, a uspoređujući to s 2009. godinom, BDP je pao 2,7 posto. BDP po glavi stanovnika iznosio je 59.612 kuna, što je bilo 81,4 posto nacionalnog BDP-a po stanovniku. Dakle, još 2010. je stanovnik Zadarske županije živio gotovo 20 posto lošije od hrvatskog prosjeka. Toliko o zadarskom gospodarskom čudu. Nužan je zaokret, fokusiranje na ekonomiju i otvaranje novih radnih mjesta. Izlaz je jedino u ekonomskom rastu i investicijama, prvenstveno privatnim. Iako je u našoj Županiji bilo dosta državnih investicija, one nisu dovoljne za pokretanje investicijskog ciklusa što se manifestira negativnim kretanjima BDP-a.

 

razgovarala: Željka Čačko (ZADARSKI REGIONAL)