Gradonačelnici će upravljati gradskim tvrtkama

Predstavnici lokalnih tijela vlasti koji budu izabrani na izborima u svibnju 2013. vladat će u svojim sredinama po novim pravilima, upravo skladanima u Ministarstvu uprave. Gradonačelnici će, naime, dobiti bitne dodatne ovlasti – pravo upravljanja gradskim tvrtkama. Ali uz to, kaže ministar uprave Arsen Bauk, ide i povećana odgovornost pa će jednom godišnje polagati ispit koji će odgovoriti imaju li podršku u Gradskom vijeću. Taj ispit bit će predlaganje proračuna. Ako proračun ne bude prihvaćen, slijede prijevremeni izbori. No, na izbore neće samo gradonačelnik, nego i gradsko vijeće. Dakle, pokaže li se da se gradonačelnik i vijeće ne slažu i da između njih nema kompromisa, svima mandati prestaju i bira se nova vlast.

Sprečavanje manipulacija

Prilikom pisanja zakonskih izmjena razmišljalo se i o mogućnosti da gradonačelnici posegnu za predizbornim manipulacijama te da ne predlažu proračune. Za tu opciju kao prijelazno rješenje Skupštini bi se dala mogućnost da donese odluku o privremenom financiranju. U prvo saborsko čitanje Bauk će pustiti i odredbu za koju očekuje da se kroz parlamentarnu diskusiju iskristalizira je li ona potrebna ili nije. Riječ je o uvođenju mogućnosti donošenja političke odluke za raspisivanje prijevremenih izbora, a takvu političku odluku mogu donijeti gradonačelnik kao i vijeće. Bauk najavljuje da će se izmjenama zakonodavstva izbrusiti svi detalji tzv. Komadinina zakona. Riječ je, podsjetimo, o prvim zakonskim intervencijama Kukuriku koalicije, onima u Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Zagreba te Zakon o lokalnoj i područnoj /regionalnoj/ samoupravi. Izmjenama se osiguralo da općinski načelnici, gradonačelnici i župani koji su na parlamentarnim izborima izabrani za saborske zastupnike, dakle na dužnost nespojivu s onom u lokalnoj vlasti, mogu obnašati dužnost u Saboru, a da to nema za posljedicu raspisivanje prijevremenih lokalnih izbora ako je do redovitih ostalo manje od dvije godine. Dužnost načelnika, gradonačelnika ili župana do izbora bi obnašao zamjenik koji je biran zajedno s neposredno izabranim lokalnim ili regionalnim čelnikom. Komadinin zakon odmah je naišao na kritike oporbe, a HDZ je podnio i zahtjev za ocjenu njegove ustavnosti.

Novosti za predstavnike manjina

Bauk također ukida dopunske izbore za predstavnike nacionalnih manjina, oni će se provoditi istodobno kada i izbori za gradnonačelnike. Novost će biti i to da će se predstavljenost nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima temeljiti na popisu stanovništva (dosad se popis stanovništva kombinirao s popisom birača) jer popis stanovništva iz 2011. odgovara stvarnoj nacionalnoj zastupljenosti. Bauk ističe da će prije izbora na snagu stupiti samo odredbe koje se odnose na proceduru provođenja izbora, dok će odredbe koje se tiču odnosa gradonačelnika i vijeća stupiti na snagu nakon izbora. Time se, kaže Bauk, želi izbjeći prigovor da se zakonom nekome želi pogodovati.

Na popis birača samo s hrvatskom osobnom

Uvodi se red i u popis birača. Uvjet za uvrštavanje u popis birača bit će važeća osobna iskaznica. Naime, svaki hrvatski državljanin s prebivalištem u RH mora imati osobnu, a nju sada nema čak 339.000 osoba s popisa birača. – Ne trebaju je ni imati jer ne žive u Hrvatskoj – kaže Bauk i navodi da je to brojka koja čini razliku između popisa stanovništva i birača. No, zanimljivo je da i s tih 339.000 birača bez hrvatske osobne ukupni broj birača iznosi 3,8 milijuna, što je opet manje od 4,1 milijun birača, koliko ih je na popisu. Zanimljiv je i podatak da udio birača bez osobne iskaznice iznosi čak 8% biračkog tijela. Bauk ističe da se njihovim brisanjem s popisa nikome ne ukida biračko pravo, nego se regulira način na koji se ono ostvaruje. Za svakoga se mora znati gdje mu je biračko mjesto i procedura kojom ostvaruje biračko pravo.

izvor: Večernji list